Smješten na rubu Petrova polja, na početku uskoga kanjona rijeke Čikole. Kao središte širokoga ruralnoga okoliša ima važnu društvenu funkciju (sajmovi, trgovački put za Bosnu). Njegova šira okolica, rijeka Krka-Roški slap i Visovac mamili su znatiželjnike, ljubitelje prirode te brojne hodočasnike Gospi Visovačkoj. Drniš je poznat po kvalitetnim vinima i pripremanju čuvenoga drniškog pršuta. Još uvijek je turistička atrakcija drniški sajam (svakoga petoga u mjesecu od travnja do studenoga). Zbog ratnih događanja lovna područja nisu dostupna. Atraktivan je izlet na vrhove Promine (željeznička stanica Drniš - planinarski dom - Čavnovka, 2 h 30 min).
Drniš, grad u Dalmatinskoj zagori, na zapadnom dijelu Petrova polja, između planine Promine i Moseća (Drniška vrata), uz rijeku Čikolu, 32 km sjeveroistočno od Šibenika; nadmorska visina 304 m. Gospodarska je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo i građevinska industrija. Na križištu je magistralnih prometnica Knin-Šibenik i Benkovac-Muć-Split; na željezničkoj je prometnici Zagreb-Knin-Split.
Prvi spomen imena (sub Darnis) je iz 1494., što dokazuje da je u srednjemu vijeku postojao grad (tvrđava) i predgrađe (varoš). U razdoblju turske vladavine podignute su brojne građevine koje prikazuje Coronellijev crtež (poligonalna tvrđava, velika džamija). Mletački je general Foscolo razorio 1648. znatan dio grada. Sačuvani su dijelovi tvrđave, minaret, uz koji je crkvica sv. Roka, dok je velika džamija barokizacijom pretvorena u crkvu sv. Ante. U javnim prostorima su djela Ivana Meštrovića (Vrelo života, Orač, Majka rodilja), koji je pokopan u obližnjem mauzoleju u Otavicama. Muzej drniške krajine čuva i neke Meštrovićeve odljeve. |
|
