Žirje, sa površinom od 15,43 km2, najveći je od svih otoka u šibenskom arhipelagu. Kao dio vanjskog otočnog niza ujedno je i najudaljeniji od Šibenika (11 NM).
Žirje je prepoznatljivo po prirodnim ljepotama, bistrini i plavetnilu mora te nekolicini vrijednih i zanimljvih kulturno povijesnih spomenika. Najviši je vrh Kapić (131m).
Tijekom godine otok Žirje je vrlo dobro povezan s brodskim (2 puta dnevno) i trajektnim linijama (2 puta mjesečno izvan sezone, a tijekom ljetne sezone jednom tjedno) iz luke Šibenik, tako da na otok možete i sa automobilom.
Zbog položaja otok je od davnina imao ulogu predstraže, tako da je već u 6. stoljeću ovdje podignuta kasnoantička utvrda, čiji su ostaci i danas vidljivi na Gradini, lokalitetu iznad uvale Velika Stupica te na brdu Gustijerna, iznad uvale Mala Stupica.
Petar Krešimir IV., 1059. godine je otok Žirje darovao benediktincima. Nakon toga su ga bribirski knezovi, zajedno sa Murterom ustupili Zadranima, a oni ga 1323. godine opet vraćaju pod okrilje Šibenika.
Za vrijeme mletačke vladavine, posjede na ovom otoku Žirje imale su plemićke obitelji iz Šibenika. Međutim 1572. godine, za vrijeme Ciparskog rata, Turci su slomili otpor otočana i do temelja opustošili otok.
Domovinskom ratu, Žirje ponovo dobiva ključnu ulogu. S njegovih se vrhova branio Šibenik od neprijateljskog djelovanja s mora, kopna i zraka.
U središnjem dijelu otoka prostrano je i plodno polje, na čijoj se sjeveroistočnoj strani smjestilo naselje Žirje. U XV st. Ima oko stotinu stanovnika, sredinom prošlog stoljeća 350, početkom XX st. 635, a uoči drugog svjetskog rata 725.
|
